Čalapverdi džamija potiče iz prve polovine XVI veka, a ime joj je kumovao ktitor Čalapverdi. Pošto je i ona stradala i bila paljena i rušena, obnavljali su je Ismail-paša, novopazarski mutesarif (oblasni upravitelj) 1765. godine, a zatim, ne zna se kada, i Hadži Kadrija. Prema tome, ova džamija se različito zvala u različitim vremenskim periodima: Čalapverdi, Ismail-pašina i najzad hadži Kadrijina džamija. Za Hadži Kadriju je vezana jedna legenda koja glasi: Kadrija je bio sluga kod nekog age u Bosni. Pošto mu u dužem periodu aga nije mirio dugove Kadrija odluči da sam uzme novac i potom pobeže za Novi Pazar. Pošto je zagrabio više novca nego što je bio zaradio služeći agi, odluči da agine pare uloži u izgradnju (ili obnovu) džamije pod imepom Sofi Memi (što u prevodu može značiti pravoverni Memi?), a svoje u obnovu stare džamije Čalapverdi age. Za ostatak novca otišao je na Hadž. Ime hadži Kadrijino je ostalo zabeleženo u jednom od naziva džamije.

Prvi pomen Čalapverdi džamije potiče iz 1540. godine, kada je mahala sa istim imenom imala 21 kuću, a 1604. - 36 domaćinstava. Godine 1767. pominje se veliki džemat Čalapverdi. Po svoj prilici da su stara imena mahala ostajala i onda kada se menjalo ime džamije, što je upravo slučaj sa ovom džamijom.
Čalapverdi džamija je imala dosta veliko dvorište i mekteb u njemu. Učitelj tog mekteba imao je 1604. godine platu od četiri akče dnevno. U svom vlasništvu džamija je imala 54 dućana i od zakupnine ubirala znatna sredstva. U vakufskoj fondaciji 1604. godine, navedene džamije, bilo je gotovine u iznosu od 50.000 akči.
Džamija je aktivna. Nalazi se u Gornjem Ćukovcu, na središnjem delu ulice Šabana Koče.