O Sinan-begu, koji je zbog nekih posebnih zasluga proglašen gazijom - herojem, nema dovoljno podataka. Još 1528. godine, pominje se mahala Sinana rudara i istoimena džamija u njoj. Navodi se da su braća Sinan i Ahmed, rudari, sinovi Abdulahovi, a to znači da su bili islamizirani meštani. Sasvim je sigurno da oni nisu bili radnici u rudniku već zakupci ili vlasnici rudnika, moguće na Rogozni ili Gluhavici, jer su bili bogati. To bogatstvo su uvakufili i poznati su kao graditelji džamija u Novom Pazaru sa pratećim objektima.

Za Sinana rudara smatramo da je to Sinan-beg te da je on graditelj sadašnje Nove džamije koja se nalazi uz stari grad (nad gradom); uz zapadnu stranu grada, pedesetak metara jutozapadno od zapadnog bastiona.
Gazi Sinan-begova džamija bila je locirana u središtu Sinan-begove mahale koja je 1528. godine imala 17, 1540. - 10 domaćinstava, a 1767. godine pominje se Sinan-begov džemat.

U najkobnijem ratu što ga je vodila Austrija sa saveznicima protiv Turske od 1683- 1699. godine, Novi Pazar je stradao i bio praktično sravnjen sa zemljom. Tada je bila spaljena i Sinan-begova džamija. Četrdesetak godina zatim, ili tačnije 1728. godine, ovu džamiju je obnovio izvesni niški paša Osman Topal (topal - hrom), pa je džamija bila poznata kao Osman-pašina ali i kao Nova džamija. Sadašnji izgled džamija je dobila upravo u velikoj obnovi 1728. godine. Nova džamija je nanovo bila znatno oštećena 1809. godine, što je prouzrokovalo i još jednu obnovu u drugoj polovini XIX veka.
Džamijski džemat je pre desetak godina vršio određene radove na ovoj građevini, ali bez stručne pomoći.